JAVNA VOĐENJA KROZ IZLOŽBU
„ČOVEK NE MOŽE OPSTATI SAM...“
(Muzej afričke umetnosti, 1977-2017)
vođenja pred zatvaranje
U poslednjem mesecu trajanja izložbe povodom obeležavanja 40 godina Muzeja (1977-2017): Čovek ne može opstati sam... pripremljena su tematska vođenja autorki izložbe, pojedinih istraživača na projektu, kao i autora tekstova u pratećoj monografiji. Kroz ovu seriju javnih vođenja osvrnućemo se na arhitekturu zgrade i odnos eksterijera sa unutrašnjim sadržajima, značaj razvijanja diplomatskih odnosa koji su bili ključni za proširivanje zbirki Muzeja od osnivačkih dana, kao i autobiografske podatke o diplomatama i kulturnim radnicima Vedi Zagorac i Zdravku Pečaru, na osnovu do sada neizlagane arhive osnivača Muzeja. Koncept koji su autorke izložbe, dr Ana Sladojević i Emilia Epštajn razvile, ima za cilj re-konceptualizaciju Muzeja, odnosno razbijanje utvrđenih i zastarelih obrazaca i programskih politika, upravo kroz proces istorizacije i oslanjanje na neke od prvih ideja i vrednosti koji su igrali ključnu ulogu u „jugoslovenskom“ i „nesvrstanom“ okviru u kojem je Muzej stvoren.
Četvrtak, 1. februar 2018. u 18č
TRANSFORMACIJE MUZEJSKOG NARATIVA
Formiran i otvoren za javnost u vreme kada je Pokret nesvrstanih bio veoma značajan za međunarodno pozicioniranje socijalističke Jugoslavije, Muzej afričke umetnosti je na određeni način shavatan kao upliv međunarodne politike na kulturnu scenu Beograda pa i Jugoslavije. Trajanje Muzeja kroz vremena u kojima su se politički i društveni okviri veoma menjali pokazuje kako su se muzejski narativi menjali, koje su odlike stavljane u prvi plan, a koje su smatrane nepopularnim ili nebitnim. Tekuća izložba, Nyimpa kor ndzidzi. Čovek ne može opstati sam. (Re)konceptualizacija Muzeja afričke umetnosti - zbirke Vede i dr Zdravka Pečara, upravo se bavi slojevitošću ovih narativa, kroz njihovo preispitivanje uspostavljajući nove modele valorizacije muzejskog sadržaja.
Kroz izložbu vodi dr Ana Sladojević, teoretičarka umetnosti
Četvrtak, 8. februar 2018. u 18č
BETON, STAKLO I TRAVA: KRATKA ISTORIJA ZGRADE MAU
Beogradski muzeji često su 'smešteni' u objekte koji nisu projektovani i građeni za njihove potrebe. Muzej afričke umetnosti u Beogradu jedan je od retkih koji odstupa od takve prakse. Prvobitna zgrada Muzeja je u vreme osnivanja (sedamdesetih godina prošlog veka) u štampi nazivana „betonskim paviljonom“, a tokom četrdeset godina doživela je nekoliko transformacija i proširenja koji su poput slojeva upisani u istoriju ove zgrade. Arhitektura MAU se upravo može čitati u brojnim slojevima koji su se tokom godina postepeno realizovali i ostavili prepoznatljiv vizuelni trag u njegovoj spoljašnjoj i unutaršnjoj (re)konstrukciji.
Kroz izložbu vodi Ana Knežević, istoričarka umetnosti
Četvrtak, 15. februar 2018. u 18č
RASPAKIVANJE ARHIVA VEDE ZAGORAC I ZDRAVKA PEČARA
Deo izložbe koji nosi poseban tematski podnaslov Raspakivanje arhiva Vede Zagorac i Zdravka Pečara, postavljen je u posebnom segmentu, maloj sali Muzeja. Brojne fotografije i zapisi koji su u istraživačkom radu ponovo otkriveni, predstavljeni su po prvi put. Upoznavanjem sa ličnim biografijama Vede Zagorac i Zdravka Pečara – bračnog para koji je 1977. doveo do otvaranja MAU u Beogradu – kao i društvenim radom, odnosno idealima koji su bili slika vremena u kojem su živeli, postaju jasniji razlozi koji stoje iza osnivanja jedne tako jedinstvene institucije kakav je Muzej afričke umetnosti u Beogradu. Takođe, vođenje će se fokusirati na „alžirski“ period opredmećen kroz vredne arhivske materijale i fotografije sa terena, koji postavljaju Vedu Zagorac i Zdravka Pečara u sam centar jednog od najkrvavijih borbi za nezavisnost u 20. veku: Alžirskom revolucijom (1954-1962)
Kroz izložbu vode Nemanja Radonjić, istoričar/dokatorand i Emilia Epštajn, kustoskinja MAU
Četvrtak, 22. februar 2018. u 18č
TRAGOVI SEĆANJA: DAROVI MUZEJU AFRIČKE UMETNOSTI
Približno polovinu predmeta u zbirkama MAU čine pokloni. Bilo kao filantropski gestovi, diplomatski izrazi prijateljstva ili vidovi kulturne saradnje, oni predstavljaju autentične materijalne tragove istorije rada Muzeja i poštovanja afričkog stvaralaštva. Tokom ovog tematskog kustoskog vođenja saznajte koje znamenite ličnosti Afrike su posećivale i darivale Muzej, susretnite se izbliza sa prikazanim darovima iz muzejske riznice, i otkrijte zanimljive pojedinosti o afričkim putovanjima domaćih darodavaca.
Kroz izložbu vodi Aleksandra Prodanović Bojović, viši kustos