Facebook Instagram Twitter Academia YouTube SoundCloud RSS

Vesti i događaji

 

POUKE I LEKCIJE PANGOLINA

Ji-WaraPIŠE: Emilia Epštajn, kustoskinja MAU

Javnost malo zna o pangolinima koji se ovih dana pominju u svetlu globalne pandemije virusa 2019-nCoV, poznatijeg kao covid-19. U pitanju je retka, ugrožena vrsta sisara ljuskavca prepoznatljiva po zaštitnim krljuštima koje obavijaju čitavo telo ove životinje. Pangolin, ili ljuskavac, čak ima i svoj međunarodni dan, 15. februar, kada se podiže svest javnosti o ovoj životinji, a za to ima dosta razloga.

U pitanju je pitoma, uglavnom noćna životinja koja se hrani insektima, pre svega mravima i u svom prirodnom okruženju, u sinhroniji sa brojnim drugim biljnim i životinjskim vrstama održava određenu ravnotežu u prirodnom poretku. Postoji nekoliko vrsta pangolina od kojih četiri vrste nalazimo u Aziji: indijski ljuskavac (Manis crassicaudata), filipinski ljuskavac (Manis culionensis), Sunda pangolin ili malajski ljuskavac (Manis javanica) i kineski ljuskavac (Manis pentadactyla). Druge četiri vrste nalazimo u Africi u prirodnom staništu koje se pruža od zapadnih obala Afrike, Angole i Benina, preko centralne Afrike i na istoku do Tanzanije i Ugande, a to su: dugorepi ljuskavac (Phataginus tetradactyla), belotrbi ljuskavac (Phataginus tricuspis), džinovski ljuskavac (Smutsia gigantea) i savanski ljuskavac (Smutsia temminckii).

U mitovima i legendama pojedinih afričkih naroda, pangolin se javlja kao simbol plodnosti zemlje, jer njegovo vredno kopanje u potrazi za mravima i drugim insektima predstavlja svojevrsni prirodni oblik „oranja“, prevrtanja zemlje čime se određena količina kiseonika neophodna za rast useva unosi u zemlju.

 

Tako je narod Bambara ili Bamana iz Malija, simbolički inkorporirao pangolina u svoje zemljoradničke rituale kroz jednu od možda najpoznatijih maski koje poznaje zapadnoafrička umetnost, a to je maska Ćivara. U afričkoj umetnosti, motivi životinja se javljaju da prenesu određene pouke i lekcije, pa su stoga brojni primerci Ćivare koji se nalaze na stalnoj postavci u Muzeju afričke umetnosti u Beogradu, jedno od najpodesnijih didaktičkih sredstava za mlađe posetioce, među kojima je Ćivara zasigurno jedan od omiljenih „likova“ kojeg u ovom muzeju susreću. Simboličkom jeziku rituala pre svega doprinose određene fizičke karakteristike životinja kao i određena ponašanja, čime dolazimo do veličanstvenog mitskog bića Ćivare koji predstavlja hibridno biće sačinjeno od predstava rogova antilope, tela, klempavih ušiju, kratkih nogu i repa afričkog mravojeda, a takozvana „griva“ ove skulptoralne maske, koja uveliko doprinosi impozantnosti predmeta, ukazuje na krljušti i sposobnost da se sklupča u loptu (kada se nalazi u opasnosti) – odlike pangolina. Inače sve navedene životinje kopaju zemlju u potrazi za hranom i to je ono što je u jednom neponovljivom prikazu kreiralo Ćivaru, u mitu i u skulpturi.

PangolinPangolina nailazimo u afričkoj kulturi na mnogim mestima, a pomenućemo još i kraljevske rituale nigerijskog Obe. Igue je poseban ritual u religijskom kompleksu naroda Edo (ili Bini) koji se odnosi na ličnost kralja, Obe, tokom koje vrhovni vladar gosti niže starešine sa palminim vinom i kola-orahom, nakon čega su oni dužni da mu uzvrate pokornost. Dižući svoje mačeve u slavu vladara Obe, starešine su obučene u kostime koji dočaravaju krljušti pangolina, jer, iako se veruje da je leopard kralj šume, gigantski pangolin je možda jedini koji može da ga nadvlada (metaforički govoreći, kralj zavisi od odanosti starešina koji su neka vrste kontrolora njegove vlasti).

Trenutak u kojem sa simboličkog jezika prelazimo u svakodnevicu i realnost, jeste činjenica da se ljuskavac danas smatra jednom od najugroženijih i najprodavanijih vrsta na ilegalnom tržištu divljih životinja. Prirodni oklop ljuskavca i osobina da se sklupča u neprobojnu loptu kada joj zapreti opasnost od drugih životinja, ujedno je čini i lakom metom lovokradica. Prema izveštajima BBC iz februara 2019. godine, saznajemo da naučnici nedovoljno poznaju ovu životinjsku vrstu, ali da ono što je sigurno jeste da se ona nemilosrdno lovi, da cene krljušti i mesa dostižu neverovatno visoke cifre (27 tona pangolina ceni se na 1.6 miliona funti), kao i da nije poznato koliko ih je uopšte ostalo u divljini.

PangolinU sadašnjem trenutku vidimo da se daleko otišlo od tradicionalnog odnosa prema prirodi koji ipak počiva na idejama o opasnosti koje čovek može da prouzrokuje nemarnim narušavanjem prirodne ravnoteže i destabilizacijom kompleksnih ekosistema od kojih čovek (i dalje) zavisi. Raspon kulturnog konstruisanja „vrednosti“ ove životinje kreće se od sujeverja i nepotvrđenih lekovitih svojstava kako delova tela tako i čitavog pangolina. Posebno su tražene krljušti pangolina za koje neki veruju da poseduje izvesna lekovita svojstva (iako je, prema naučnim istraživanjima u pitanju keratin, struktura veoma slična ljudskim noktima), a nekontrolisano hvatanje i ubijanje ove životinje takođe služi da bi se zadovoljili ukusi nekolicine bogatih i moćnih, jer meso pangolina smatra se ekskluzivnim i skupim jelom u određenim azijskim restoranima.

Iako predstoje dodatna istraživanja i još uvek je rano da se donose preuranjeni zaključci, prema pisanju časopisa Nature navodi se da je velika verovatnoća da korona virus pronađen u švercovanim pangolinima odgovara virusu koji trenutno kruži planetom. Takođe važni zaključci aktuelnih istraživanja pokazuju da korona virus izolovan iz pangolina može da uđe u ljudske ćelije, dok korona virus izolovan od slepih miševa ne može, odnosno da Sars-CoV-2 virus (covid-19) najverovatnije predstavlja rezultat spoja dva različita virusa (nađenih kod slepog miša i pangolina). Dakle, najverovatnije je došlo do transmisije virusa sa životinje (slepog miša) preko posrednika (pangolina, na kojem je opstao i rekombinacijom stvorio novi virus) na čoveka.

PangolinSmatra se da bi se zabranom ilegalne trgovine ljuskavca (i drugih životinja) u budućnosti umanjile mogućnosti razvijanja novih pandemija. Ali, iako je ove nedelje Kina donela odluku o trajnoj zabrani trgovine i konzumacije divljih životinja i dalje se ne dovodi u pitanje njihova „upotreba“ u medicinske svrhe, što ostavlja prostor za dalje delovanje lovokradica i nesigurnu budućnost ove životinje. (Treba napomenuti svakako da ovo tržište ne opstaje samo zbog kineskih kupaca, već da je to jedna globalno rasprostranjena operacija.)

A šta je sa ljuskavcem u fantastičnoj formi Ćivare u Muzeju afričke umetnosti? Na „pouke i lekcije Ćivare“ koje su usađene u afričkoj, Bamana tradiciji, moraćemo da pridodamo i ovaj novi sloj sećanja na sadašnji, globalno važan trenutak i alarmantno malo vremena koje nam je preostalo da preispitamo oblike u kojima čovek arogantno i bez ikakve svesti o posledicama, eksploatiše prirodu.

BILTEN - prijava

Prijavite se kako bismo Vas informisali o predstojećím muzejskim programima.

captcha 

Kalendar događaja

Kalendar događaja

Virtuelna tura

Digitalni otisak MAU

Dig(i)MAU

DIGI MAU baner

www.nesvrstani.rs

nesvrstani.rs

Audio-vodič

Audio-vodič

Darujte MAU

Gostujuće izložbe

putujuci mau lat

Časopis Muzeja

MAU preporučuje

Privatna arhiva Džuverović

WSSSR

SIVision

Zavod Afriška Vas

Kako radi MAU

O tome kako i šta (sve) radi MAU, pogledajte u sjajnom prilogu za BRAINZ TV - Naučnu televiziju (novembar 2019.). Govori deo MAU tima: Emilia Epštajn, Milica Josimov, Milica Naumov, Marija Miloš, Ana Knežević.


MAU је član   Balkan Museum Network

Pristupna rampa

Izdvajamo

Časopis Muzeja

Časopis Muzeja

E-Publikacije

E-publikacije

Arhiva