Facebook Instagram Twitter Academia YouTube SoundCloud RSS

Arhiva

 

Filozofski fakultet u Beogradu

Klub studenata istorije umetnosti u saradnji sa Muzejom afričke umetnosti u Beogradu organizuje:

MESEC AFRIČKE UMETNOSTI

2, 16, 23. i 30. april u 19 č

U okviru „Meseca afričke umetnosti“ Klub studenata istorije umetnosti, u saradnji sa Muzejom afričke umetnosti u Beogradu, organizuje seriju predavanja koja će se održati na Filozofskom fakultetu, kao i jednu organizovanu stručnu posetu Muzeju afričke umetnosti.

"Muzej afričke umetnosti: zbirka Vede i dr Zdravka Pečara" je jedina specijalizovana institucija koja je od svog osnivanja 1974. godine posvećena izučavanju, prezentaciji, interpretaciji i promociji umetnosti i kultura Afrike u našoj zemlji.

Cilj serije predavanja je popularisanje rada Muzeja, ali i težnja da se buduće generacije zainteresuju za afrikanistiku kao potencijalnu oblast istraživanja.

Iako, u izvesnom smislu "ekskluzivna" u našoj sredini, afrikanistika otvara brojna istraživačka polja za sve one koji u radu imaju dodira sa vanevropskim umetnostima, kolonijalnim i postkolonijalnim teorijama i muzeologijom.

 

 


četvrtak 2. april u 19 č

Muzej afričke umetnosti, Andre Nikolića 14, Senjak

POSETA MUZEJU AFRIČKE UMETNOSTI

Stručno vođenje kroz Stalnu postavku i tekuću tematsku izložbu "Tradicionalni murali Afrike".

Vode: Dragan Mišković, kustos MAU, i Nataša Njegovanović Ristić, istoričar umetnosti/viši kustos

Stalnu postavku Muzeja čine značajni primerci pre svega zapadnoafričke umetnosti i ona uključuje odabrane predmete iz inicijalne zbrike koju su formirali osnivači Muzeja, Veda i dr Zdravko Pečar. Tokom dve decenije provedene u zapadnoj Africi, prvo kao novinar, a kasnije kao diplomata i jugoslovenski ambasador u sedam afričkih država, dr Zdravko Pečar je zajedno sa svojom suprugom Vedom stekao široko poznavanje afričke istorije, kulture i umetnosti. Stalna postavka, kakvom je i danas možete videti, datira iz 1977. godine i predstavlja neku vrstu sećanja na vreme osnivanja Muzeja.

Izložba "Tradicionalni murali Afrike" predstavlja fotografije slikanih, reljefnih i mozaičkih ukrasa na arhitekturi – delovima eksterijera i enterijera kuća i čitavih naseobina iz različitih delova afričkog kontinenta. Murali kao umetnička forma predstavljaju vekovnu tradiciju, a po izuzetnim likovnim dometima izdvajaju se ostvarenja umetnica naroda Igbo (Nigerija), Gurunsi (Burkina Faso i Gana), Ndebele i Basoto (Južna Afrika). Izložba svedoči o specifičnostima umetničkog izraza afričkih muralistkinja koje poput slikarskog platna oslikavaju zidove kuća, sadržavajući istovremeno elemente tradicionalnog kanona i duh modernosti od kojih polaze savremeni afrički umetnici.


četvrtak 16. april u 19 č

Filozofski faklutet, Sala 103

UTICAJ AFRIČKE UMETNOSTI NA MODERNU UMETNOST: VIZUELNE I KON/TEKSTUALNE INSPIRACIJE I TUMAČENJA

Govori: Marija Ličina, kustos MAU

Odstupanje od akademske tradicije, oslobađanje od ustaljenih kanona i shvatanja lepog za predstavnike evropske moderne bio je put ka stvaranju novog stila u umetnosti, koja je bila snažno inspirisana formama, temama i tehnikama koje odlikuju stvaralaštvo u vanevropskim kulturama. Artefakti, kultne figure, maske, reljefi i druga dela afričkih naroda, koja su na početku 20. veka u Evropi označavana terminima plemenska, primitivna i crnačka umetnost, nalaze svoje mesto ne samo u etnografskim muzejima i antikvarnicama, već i u ateljeima mnogih umetnika. U evropskom diskursu estetski značaj i vrednost koju likovni umetnici moderne pridaju delima afričkih i drugih vanevropskih naroda utiče na promenu dotadašnjih okvira percepcije i klasifikacije, koja ishodi u transformaciji afričkih predmeta od etnografskih kurioziteta do umetničkih dela. Dok su umetnici moderne smatrali da ta dela svojim likovnim rešenjima "govore za sebe" i da su otvorena za univerzalistička tumačenja, antropološka stanovišta ističu potrebu za poznavanjem i razumevanjem određenog kulturnog konteksta kojem dela pripadaju.

Predavanje će obuhvatiti osvrt na izložbu "Primitivizam" u umetnosti 20. veka: afinitet plemenskog i modernog koja je održana u Muzeju moderne umetnosti u Njujorku 1984. godine i pregled različitih antropoloških pristupa u istraživanju i tumačenju afričkih tradicionalnih kultura i umetnosti.


četvrtak 23. april u 19 č

Filozofski faklutet, Sala 103

SIMBOLI VERE – KRSTOVI ETIOPIJE

Govori: Aleksandra Prodanović-Bojović, kustos MAU

Etiopija je jedna od retkih zemalja Afrike do koje je hrišćanstvo doprlo u najranijem periodu njegovog širenja, da bi 330.g postalo prihvaćeno kao zvanična religija Aksumskog kraljevstva. Etiopska Pravoslavna Crkva ili Tevahedo Crkva koja postoji skoro hiljadu sedamsto godina predstavlja posebnu varijantu pravoslavnog hrišćanstva koja je najsličnija egipatskom koptskom hrišćanstvu. Glavni religijski simbol svih hrišćana – krst, u Etiopiji se pojavljuje već na prvim novčićima kralja Ezane (po kojima se i prati vreme prelaska na hrišćanstvo) i tokom 17 vekova trajanja vere zauzima vidno mesto kao zaštitni simbol – simbol spasenja i nade, dok u svom likovnom izrazu poprima veliku raznovrsnost formi, odnosno dekorativnih rešenja.

U svetu danas postoji veliki formalni varijetet hrišćanskih krstova. Neki primeri se neretko povezuju sa pojedinim hrišćanskim crkvama, a nastali su tokom istorije kao izraz umetničke aktivnosti u okviru tih crkvenih tradicija. Tako, primera radi, postoje latinski, vizantijski, ruski, koptski, jerusalimski krstovi, itd. U slučaju Etiopije, pored različitih stranih umetničkih elemenata koji se uočavaju na krstovima, ove predmete, koje hrišćanski umetnici stvaraju sa velikim nadahnućem i imaginacijom, odlikuje originalnost u izgledu i dizajnu, koja ih i u današnjem vremenu čini opšte prepoznatljivim simbolima etiopskog indentiteta.

Predavanje će biti posvećeno istoriji upotrebe krsta u Etiopiji kao centralnog predmeta liturgije i osnovnog simbola hrišćanske vere, analizi likovnih izvora i specifičnosti etiopskih krstova, načinu i tehnikama izrade, kao i funkcionalnoj tipologiji ovih predmeta.


četvrtak 30. april u 19 č

Filozofski faklutet, Sala 103

AFRIČKE UMETNOSTI: KONTEKSTI I REPREZENTACIJE

Govori: dr Ana Sladojević

Proučavanje afričkih umetnosti danas je u velikoj meri usmereno na načine na koje su one konstruisane u domenu muzejskih reprezentacija ali i šire, s obzirom da je ovo konstruisanje bilo tesno spregnuto sa istorijskim, ekonomskim, kulturnim, obrazovnim i drugim poretcima.

Uspostavljajući se kao polje u kojem su pod lupu teorijskih čitanja bila stavljena neka od ključnih pitanja savremenog tumačenja čitavog jednog niza umetničkih izraza i formi koje su, u nedostatku boljeg termina, bile nazivane "vanevropskim", afričke umetnosti bile su u središtu nekih od najbitnijih debata krajem 20. i početkom 21. veka – uključujući i pitanje o čemu zapravo govorimo kada govorimo o afričkim umetnostima. Ovo pitanje je i dalje aktuelno, posebno kada se – posmatrano u jednom širem poretku muzejskih i drugih predstava u poslednjih nekoliko vekova – njihova značenja multicipliraju sa kontekstima u kojima ih posmatramo, kao i sa uključivanjem naših, neretko veoma različitih pozicija sa kojih govorimo.


O predavačima:

  • Aleksandra Prodanović Bojović, kustoskinja Muzeja afričke umetnosti, antropolog, autorka dve studijske izložbe na temu etiopske umetnosti. Trenutno radi na izložbi koja se bavi "ibeđi" figurama naroda Joruba u Nigeriji.
  • Ana Sladojević, viši kustos i teoretičarka umetnosti, doktorirala na temi reprezentacija afričkih umetnosti, radila kao kustos u Muzeju afričke umetnosti (2002-2009) i Muzeju istorije Jugoslavije (2010-2012), saradnik u okviru projekta Non-aligned Modernities Muzeja savremene umetnosti, saradnik u Centralnom institutu za konzervaciju u Beogradu, autorka programa Konteksti i reprezentacije u Muzeju afričke umetnosti - zbirka Vede i dr Zdravka Pečara.
  • Dragan Mišković, kustos Muzeja, bavi se dokumentacijom, pisao je tekstove na temu kulturnog podneblja Etiopije i regiona jezera Čad. Ostvario je više stotina vođenja po Stalnoj postavci Muzeja.
  • Marija Ličina, kustoskinja Muzeja, antropolog. Priredila je dve studijske izložbe minijaturne bronzane plastike zapadnoafričkih naroda Akan i Kotoko. Bavila se istraživanjem strukture i razvoja programa u delatnosti Muzeja afričke umetnosti od njegovog osnivanja do danas, kao i njihove recepcije od strane publike i šire javnosti.
  • Nataša Njegovanović Ristić, dugogodišnja kustoskinja Muzeja afričke umetnosti. Tokom rada u Muzeju ostvarila je veliki broj tematskih izložbi koje su se bavile paristorijskim pećinskim slikarstvom u Africi, bodi artom, figurama predaka, "filafani" tkaninama, itd. Svoj opus posvećen plošnim medijima u Africi, zaokružila je izložbom i studijom "Tradicionalni murali Afrike", koja je otvorena u Muzeju afričke umetnosti, decembra 2014. godine.

BILTEN - prijava

Prijavite se kako bismo Vas informisali o predstojećím muzejskim programima.

captcha 

Kalendar događaja

Kalendar događaja

Virtuelna tura

Digitalni otisak MAU

Dig(i)MAU

DIGI MAU baner

www.nesvrstani.rs

nesvrstani.rs

Audio-vodič

Audio-vodič

Časopis Muzeja

Kako radi MAU

O tome kako i šta (sve) radi MAU, pogledajte u sjajnom prilogu za BRAINZ TV - Naučnu televiziju (novembar 2019.). Govori deo MAU tima: Emilia Epštajn, Milica Josimov, Milica Naumov, Marija Miloš, Ana Knežević.


MAU је član   Balkan Museum Network