Facebook Instagram Twitter Academia YouTube SoundCloud RSS

Arhiva

 

23-30. septembar 2019.

„DANI EVROPSKE BAŠTINE“ U MAU

Dani evropske baštineMuzej afričke umetnosti – zbirka Vede i dr Zdravka Pečara osnovan je 1977. godine kao prvi i jedini antikolonijalni muzej u Evropi posvećen umetnosti i kulturama naroda afričkog kontinenta. Ova jedinstvena ustanova simbol je vremena u kome je pokret nesvrstavanja stvorio novi duh u političkim, ekonomskim i kulturnim odnosima među narodima, i novi odnos u vrednovanju umetničkih dometa stvaralaštva afričkih naroda.

I tokom 2019. godine, posebno kreiranim programima pridružujemo se manifestaciji „Dani evropske baštine 2019” sa željom da predstavimo svu raznolikost i bogatstvo kultura, tradicije i običaja afričkih naroda kao neodvojivog dela svetske kulturne baštine.

Programi koji se održavaju u okviru manifestacije „DEB 2019” su besplatni.

 

 

 

 


 

Ponedeljak, 23. septembar 2019. u 17:00

Predavanje: DEMOKRATIJA U AFRICI

Govori: Seku Sidi Diavara, antropolog (Université des Lettres, Langues et Sciences Humaines de Bamako, Faculté des sciences humaines et des sciences de l’éducation), na master studijama na Fakultetu političkih nauka u Beogradu (smer Politička analitika i društvene promene)

U svom master radu Seku Sidi Diavara pravi genezu i opisuje vrste problema sa kojima se demokratija susreće na afričkom kontinentu u poslednje tri decenije. Rane devedesete godine dvadesetog veka su najavljivane kao godine nade za uspostavljanje demokratije, slavljenje ljudskih prava i zasnivanje pravne države. Širom Afrike, tih godina, razni autoritarni režimi su pravili političke kompromise u pravcu demokratije i pravne države, bili su primorani da odgovore na legitimne želje naroda da izađu iz diktature, pa je u mnogim zemljama napravljen prelaz prema demokratskom sistemu. Takođe, Diavara postavlja pitanje da li promena vlasti u Africi i dalje prati ustavne principe ili je uvek, prema Gejeu (Guéye 2009:23), pod uticajem ilegalnih procesa, koji prelaze u jednu abnormalnost ustavnog političkog života. Ključno pitanje Diavarinog rada jeste preispitivanje hipoteze o navodnom neafričkom poreklu demokratije i njenoj uvezenosti kao osnovnim razlozima njenog (relativnog) neuspeha na afričkom kontinentu.

 


 

Utorak, 24. septembar 2019. u 19:00

Filmsko veče: EGIPTOMANIJA I FILM – „MUMIJA“ KAO KOLONIJALNI POP MISTICIZAM

Govori: Saša Radojević, filmski reditelj
Razgovor moderira: Aleksandra Prodanović Bojović, viši kustos MAU

Egiptomanija kao intelektualna fascinacija drevnim Egiptom može se pratiti kroz različite vidove umetnosti – slikarstvo, arhitekturu, književnost, film – kojima je ova stara civilizacija poslužila kao inspiracija. Čuveni film „Mumija“ (1932) o kojem će biti reči, je spoj nemačkog ekspresionizma, holivudske pripovedačke preglednosti i pop kulturnih motiva iz domena egiptomanije oslonjenih na pojam reinkarnacije. Karl Frojnd, reditelj filma i filmski inovator, eksperimentisao je sa vizuelnim efektima koje je moguće postići unutar jednog kadra.

Radnja horor filma „Mumija“, smeštena je u Egipat, gde je pre 3000 godina sveštenik Imhotep dobio zadatak da priprema mrtve za njihovo putovanje u život posle smrti. U filmu se takođe pominje i egipatski mit o boginji Izidi koja oživljava božanskog kralja Ozirisa. Frojndova „Mumija“ pripada klasici žanra horor filma i veoma je doprinela konstituisanju glavnog aktera Borisa Karlofa u ključnu zvezdu tog žanra. Nastao pre uvođenja Hejsovog cenzorskog kodeksa u Holivud, „Mumija“ svojom umetničkom inovativnošću i danas izaziva pažnju proučavalaca filma.

Reditelj: Karl Frojnd, produkcija: Universal Pictures, trajanje: 73 minuta, 1932, srpski titlovi.

*Film će biti projektovan neposredno nakon predavanja.

 


 

Sreda, 25. septembar 2019. u 17:00

Javno vođenje kroz stalnu postavku: OD MAJKE ZEMLJE DO KLEČEĆE FIGURE – DVOSTRUKA ULOGA ŽENE U ZAPADNOAFRIČKOM DRUŠTVU

Anja Vulić, studentkinja master studija istorije

Univerzalna neophodnost plodnosti, kao motiva nad motivima, u zapadnoafričkim društvima se, uglavnom, simbolički prikazivala kroz žensko telo u punoj snazi. „Majka Zemlja“ je ta koja odlučuje o plodnosti godine, o izobilju hrane i rađanju zdrave dece. Mnoge ritualne svečanosti praznuju se u njenu čast, sve se čini ne bi li se ona umilostivila. Kroz predmete koje su žene koristile, ali i kroz ritualne figurine različitih zajednica, pokušaćemo da rekonstruišemo žensku poziciju u tradicionalnom životu Zapadne Afrike.

Vođenje je deo programa „Praktikum 2019“.

 


 

Četvrtak, 26. septembar 2019. u 17:00

Javno vođenje kroz stalnu postavku: KULT PREDAKA ZAPADNOAFRIČKIH ZAJEDNICA KROZ MITOVE I RITUALE

Vukica Korać, studentkinja master studija arheologije

Muzej afričke umetnosti – zbirka Vede i dr Zdravka Pečara, koji je svoja vrata otvorio publici 1977. godine, sadrži mnoštvo autentičnih predmeta tradicionalne umetnosti Zapadne Afike. Upravo ti predmeti čine stalnu postavku Muzeja, i svaki od njih ima svoju jedinstvenu priču. Cilj ovog vođenja jeste da kroz priču o mitovima i ritualima upozna posetioce sa predmetima koji se vezuju za kult predaka – bilo da je reč o figuralnim skulpturama ili o maskama. Predmeti će moći da se „dožive“ ne samo s aspekta vizuelnog, već i u kontekstu simboličkog i opšte-funkcionalnog značaja u društvu. Najveći broj mitova zapadnoafričkih zajednica usmeren je upravo na stvaranje sveta i ulogu prvobitnih predaka u tom procesu, a kroz rituale se pojedinci povezuju sa duhovima prošlosti.

Vođenje je deo programa „Praktikum 2019“.

 


 

Petak, 27. septembar 2019. u 17:00

Javno vođenje kroz stalnu postavku: AŠANTI, DAHOMEJ, BENIN – IKONOGRAFIJA VLADARA I FUNKCIJA VLADARSKIH PREDMETA

Isidora Smiljanić, studentkinja master studija istorije

Reprezentacija, odnosno ikonografija vladara, zauzima značajnu ulogu u svim svetskim civilizacijama, pa tako i u društvima Zapadne Afrike. Tokom obilaska stalne postavke Muzeja upoznaćete se sa predmetima koji najbolje predstavljaju status vladara, prvenstveno u državama Ašanti federacije i kraljevstva Dahomej, ali i u značajnom kulturnom centru Zapadne Afrike – gradu Ife. Kroz tumačenje uloge vladara i karakteristika vladarskih predmeta, steći ćete uvid u državni i društveni poredak pomenutih kulturnih i političkih centara. Kroz ovo javno vođenje, upoznaćete se sa „kraljevskom“ umetnošću, što je ujedno i dobar uvod u bolje razumevanje političkih i kulturnih okolnosti u Zapadnoj Africi tokom 18. i 19. veka.

Vođenje je deo programa „Praktikum 2019“.

 


 

Subota, 28. septembar 2019. u 11:00

Šetnja: KULTURNA BAŠTINA TOPČIDERA

Tura „Kulturna baština Topčidera” je specifičan i jedinstven primer međuinstitucionalne saradnje koji već dve godine široj javnosti predstavlja raznoliko kulturno-istorijsko nasleđe Topčidera. U okviru manifestacije Dani evropske baštine septembarska tura nudi obilazak Muzeja afričke umetnosti, Kuće kralja Petra i Arhiva Jugoslavije. Tokom šetnje, vodiči će pričati o nastanku Muzeja afričke umetnosti, njegovoj arhitekturi i načinima na koje su brojne zbirke afričkih predmeta došle do naše zemlje, zatim o različitim funkcijama koje je Kuća kralja Petra kroz istoriju imala, kao i o učeničkom domu koji je tridesetih godina 20. veka kralj Aleksandar Karađorđević podigao u neposrednoj blizini tadašnjeg Muzeja kralja Petra.

Vode: Ana Knežević i Ivana Zatežić, istoričarke umetnosti/saradnice MAU

Mesto i vreme okupljanja: Muzej afričke umetnosti u 11 časova

*Važno: Broj mesta je ograničen tako da ste u obavezi da se prijavite slanjem podataka (ime i prezime, broj osoba koje će učestvovati u šetnji) na: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.

 


 

Subota, 28. septembar 2019. u 13:00

Javno vođenje kroz stalnu postavku: BOG I STVARANJE SVETA – UVOD U AFRIČKU FILOZOFIJU RELIGIJE

Mira Pavlović, studentkinja master studija filozofije

U savremenoj afričkoj filozofiji religija i kulturna tradicija imaju posebno mesto. Da li postoji bog i kako je nastao svet, pitanja su koja oduvek intrigiraju ljudski um. Prema učenju evropskih putnika i misionara, narodi Zapadne Afrike bili su pagani, ljudi bez religije, međutim, maske i skulpture na stalnoj postavci Muzeja afričke umetnosti uveriće vas u suprotno. Mitovi, rituali i religija su osnova afričke filozofije, pa se o afričkoj filozofiji često govori kao o etnofilozofiji. Šetnjom kroz stalnu postavku MAU saznaćete nešto novo i možda otkriti filozofa u sebi.

Vođenje je deo programa „Praktikum 2019“.

 


 

Nedelja, 29. septembar 2019. u 11:00

Javno vođenje kroz tematsku izložbu: POD LUPOM – STAROEGIPATSKE ZBIRKE U MUZEJIMA U SRBIJI

Nenad Marković, Češki institut za egiptologiju, saradnik MAU

Izložba „Pod lupom...“ predstavlja neke od najvrednijih i do sada retko (ili nikada) izlagane predmete iz staroegipatskih zbirki muzeja Srbije i rezultat je saradnje 11 institucija: Gradskog muzeja Vršac, Gradskog muzeja Sombor, Gradskog muzeja Subotica, Muzeja Srema, Narodnog muzeja Užice, Muzeja grada Beograda, Muzeja Jugoslavije, Jevrejskog istorijskog muzeja u Beogradu, Narodnog muzeja u Beogradu, Republičkog zavoda za zaštitu spomenika i Muzeja afričke umetnosti u Beogradu kao domaćina i nosioca projekta.

Predmeti obuhvataju hronološki raspon od Starog carstva do rimskog doba – približno od 2686. god. pre n. e. do četvrtog veka n. e – to jest, skoro svaki istorijski period starog Egipta. Većina njih je nepoznatog mesta porekla, jer su pretežno stigli u muzejske zbirke današnje Srbije kao putnički suveniri iz Egipta, i to uglavnom od druge polovine 19. veka, zatim kao pokloni važnim državnicima, kao što je Josip Broz Tito, ili kao slučajni arheološki nalazi i retki muzejski otkupi.

 


 

Nedelja, 29. septembar 2019. u 11:00

Kreativna radionica za decu uzrasta od 4 do 12 godina: NAPRAVI EGIPATSKE KARTUŠE

U starom Egiptu su imena kraljeva, kraljica i drugih istaknutih ljudi bila zapisana hijeroglifskim znakovima u posebnim, uokvirenim poljima – kartušima. Učesnici radionice otkriće hijeroglifske znakove koji odgovaraju slovima njihovog imena i zatim će ih nacrtati i napraviti od papira priveske po uzoru na oblik kartuša. Na radionici će biti prikazani i primeri najpoznatijih likovih dela drevnog kraljevstva na obali Nila koja su sačuvana u piramidama i hramovima, što će poslužiti kao inspiracija deci da nacrtaju omiljene motive na stranicama jedne male piramide.

 


 

Nedelja, 29. septembar 2019. u 13:00

Javno vođenje kroz stalnu postavku: FUNKCIJA MUZIKE U SVAKODNEVNOM ŽIVOTU I RITUALIMA NARODA ZAPADNE AFRIKE

Teodora Stojiljković, studentkinja master studija etnologije i antropologije

Život naroda na afričkom kontinentu prožet je najrazličitijim kulturnim praksama. Veoma izražene i veoma važne jesu ritualne prakse. U svakodnevnom životu, ali i prilikom izvođenja rituala istaknuto mesto zauzima muzika. Pre svega, razvijena je praksa kolektivnog muziciranja na različitim muzičkim instrumentima, pri čemu se podrazumeva da više pripadnika zajednice izvodi muziku koja je prigodna određenoj ceremoniji. Prilikom izvođenja rituala pripadnici zajednice često koriste i različite maske. Ovo vođenje kroz stalnu postavku Muzeja afričke umetnosti ima za cilj da prikaže funkciju muzike u životu zajednice, odnosno načine na koje muzika uspostavlja određene društvene norme i povezuje članove zajednice.

Vođenje je deo programa „Praktikum 2019“.

 


 

Ponedeljak, 30. septembar 2019. u 17:00

Javno vođenje kroz stalnu postavku: MASKE KOJE ŽIVOT ZNAČE – RITUALI NARODA ZAPADNE AFRIKE

Milorad Živković, student arheologije

Korišćenje maski u ritalima naroda Zapadne Afrike tema je koja je okupirala istraživače u želji da spoznaju pozadinske priče koje se kriju u tom fenomenu, kada je reč o zaštiti od zlih duhova, prizivanju viših sila, plesovima plodnosti i sl. Nasuprot laičkim zaključcima da su rituali „pozorišne predstave“ kojima je jedini cilj zabava publike, treba imati u vidu da su oni imali veliki značaj za zajednicu. Zapravo, svaki bitan događaj u životu pojedinca praćen je određenim ritualima. Koračajući kroz stalnu postavku Muzeja, posetioci će dobiti uvid u jedan „duhovni“ svet i saznati nešto više o narodima Zapadne Afrike, čiji se predmeti nalaze na stalnoj postavci Muzeja.

Vođenje je deo programa „Praktikum 2019“.

 


 

Od 17. septembra do 15. oktobra 2019, svakog utorka i četvrtka u 19:00

FITNES U BAŠTI MAU – treninzi za decu i odrasle

Fizička kultura bi trebalo da bude nezaobilazan deo života svakoga ko vodi brigu o zdravlju. Uz razgovor o tome na koji način rekreacija može da postane zdrav i zabavan deo naše svakodnevice, pozivamo posetioce da se pridruže besplatnim fitnes treninzima u bašti MAU. Treninge za decu i za odrasle – koji se odvijaju u okviru programa Boot Camp Serbia – vodi diplomirani fitnes trener Marko Mažar, sa stručnim timom instruktora.

 

BILTEN - prijava

Prijavite se kako bismo Vas informisali o predstojećím muzejskim programima.

captcha 

Kalendar događaja

Kalendar događaja

Virtuelna tura

Digitalni otisak MAU

Dig(i)MAU

DIGI MAU baner

www.nesvrstani.rs

nesvrstani.rs

Audio-vodič

Audio-vodič

Časopis Muzeja

Kako radi MAU

O tome kako i šta (sve) radi MAU, pogledajte u sjajnom prilogu za BRAINZ TV - Naučnu televiziju (novembar 2019.). Govori deo MAU tima: Emilia Epštajn, Milica Josimov, Milica Naumov, Marija Miloš, Ana Knežević.


MAU је član   Balkan Museum Network