Facebook Instagram Twitter Academia YouTube SoundCloud RSS

Arhiva

 

ANTIKOLONIJALNI MUZEJ

8. septembar 2022 – 31. januar 2023.

Autorka izložbe: dr Ana Sladojević

Izložbu je otvorila dr Jelena Vesić, nezavisna kustoskinja, kritičarka i teoretičarka umetnosti, predsednica Međunarodnog udruženja likovnih kritičara AICA - Sekcija Srbija. 

 

Antikolonijalni muzejKontekst i koncepcija izložbe

Trenutno je u fokusu brojnih muzeja u svetu – a posebno onih koji izlažu afričku umetnost – dekolonizacija muzejskog rada. Muzej afričke umetnosti – zbirka Vede i dr Zdravka Pečara, čiji nastanak je tesno spregnut sa idejama antikolonijalizma i nesvrstavanja, tokom decenija svog delovanja otvarao je mogućnosti i za drugačije muzejske reprezentacije od standardnih postavki afričke umetnosti.

S tim na umu, oslanjajući se na prethodne dobre prakse i brojne saradnje koje je muzej od svog osnivanja imao sa kustosima, teoretičarima, umetnicima i umetnicama, ova izložba (kao deo šireg projekta muzejske rekonceptualizacije) postavlja izazov antikolonijalnog mišljenja i delovanja pred jedan muzej u nastajanju, istovremeno obeležavajući kraj jedne ere muzejskih reprezentacija.

Koncepcija antikolonijalnog muzeja je zasnovana na istoriji samog Muzeja afričke umetnosti, čiji su inicijatori, Veda Zagorac i Zdravko Pečar bili aktivni sudeonici u antikolonijalnoj borbi, pre svega tu imajući u vidu njihov angažman u vezi sa Alžirskim ratom za nezavisnost od francuske kolonijalne vlasti, koji se vodio od 1954. do 1962. godine.

Međutim, izložba nije puka istorizacija jugoslovenskog antikolonijalizma, iako se njime inspiriše kao početnom tačkom. Oslanjajući se na delovanje MAU tokom decenija njegovog rada, kao i na brojne teorijske i umetničke intervencije koje su problematizovale muzej kao takav, izložbom se teži iscrtavanju mogućih modela muzejskog rada koji bi bili zasnovani na antikolonijalizmu kao svojevrsnom afektivnom nasleđu ovog mesta.

 

Sadržaj izložbe

Izložba trasira neka od ključnih pitanja reprezentacije Afrike i afričke umetnosti, u jednom širem kulturnom okviru od isključivo muzejskog. Počevši od kartografskih reprezentacija Afrike, do novinske štampe, članaka u časopisima, fotografija, crteža, muzejskih dokumenata, natpisa, rečenica i citata, ona opisuje različite registre u kojima se formirala slika o Africi i afričkim umetnostima, a koji su posredno ili direktno uticali i na sliku Afrike koju sam MAU predstavlja.

Oslanjajući se kako na teorijski, tako i na umetnički rad koji se bavio promišljanjem ovog konkretnog muzeja, ali i drugih muzeja koji tematizuju reprezentacije Afrike, tri umetnička rada su takođe uključena u postavku.

Umetnica Ana Vujović (Srbija) izlaže rad „Nepoznati afrički umetnik“ (2019), u vidu instalacije-triptiha, koji referiše na brisanje afričkog autorstva u zapadnjačkim institucijama, i na neophodnost prepoznavanja korelacije određenih stereotipa dugog trajanja sa savremenim realnostima društvenih nejednakosti.

Umetnica Koštana Banović (rođena u Sarajevu, sa boravištem u Utrehtu, u Holandiji) snimila je kratkometražni film o MAU, pod nazivom „Čitajući muzeologiju“ (Reading Museology, 2017), kojim se promišljaju različiti periodi trajanja ovog muzeja, tokom kojih je njegova stalna postavka ostala nepromenjena, upućujući na to koliko je sama institucionalna istorija bitna za reprezentaciju.

Umetnica Katarina Zdjelar (rođena u Beogradu, sa boravištem u Roterdamu, u Holandiji) učestvuje sa radom „Prema unutrašnjosti (Poslednji dan stalne postavke)“ (“Into The Interior (Last day of the permanent exhibition)”, 2014), koji je snimljen tokom demontaže stalne postavke Muzeja centralne Afrike u Belgiji, i predstavlja kraj jedne ere muzejskih reprezentacija, čime simbolički otvara prostor za nove modele reprezentacije.

Kustoskinja izložbe, autorka koncepta izložbe i kataloga: dr Ana Sladojević, nezavisna kustoskinja/teoretičarka umetnosti i medija

Realizaciju izložbe i kataloga omogućili:

Grad Beograd - Sekretarijat za kulturu

Grad Beograd - Sekretarijat za kulturu

Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije

Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije

 


 

Prateći programi i aktivnosti oko izložbe Antikolonijalni muzej

 

2, 9, 16. i 23. avgust 2022. u 11 časova

Radionice: Prema antikolonijalnom muzeju

Kao deo izložbene metodologije, tokom avgusta je organizovan ciklus radionica pod nazivom „Prema antikolonijalnom muzeju“. Uz odličan odziv i aktivno učešće publike konstituenata, razmatrana su pitanja dekolonizacije znanja, muzejskih reprezentacija afričke umetnosti, rase i rasizma. Ova iskustva biće prevedena u domen promišljanja i imaginacije usmerene prema tome kako bi jedan antikolonijalni muzej trebalo da izgleda.

 


 

Nedelja, 11. septembar 2022, u 11 časova

Prvo autorsko vođenje kroz izložbu sa dr Anom Sladojević

 


 

Istraživački čas (subotom, od oktobra do decembra)

U tri ciklusa Istraživačkog časa, tokom oktobra, novembra i decembra, kroz formu razgovora biće predstavljena problemska pitanja koja su trenutno u fokusu istraživanja koja se direktno ili rubno tiču i ovog Muzeja.

Više informacija o terminima potražite ovde.

 


 

21-22. oktobаr 2022.

Međunarodna konferencija „Antikolonijalni muzej“

Muzeji kao ideološke i politične institucije umnogome utiču na to kako se formiraju ideje o svetu i o odnosima u njemu. Pored aktivnog kreiranja određenih diskursa, koji neretko proizilaze iz nasleđenih imperijalnih i kolonijalnih institucionalnih okvira, muzeji takođe utiču na brisanje ili pak nevidljivost određenih podataka, sudeonika i narativa. Iako se dekolonizacija muzejskog rada u javnosti prevashodno razume kao vraćanje muzejskih predmeta stečenih imperijalnim i kolonijalnim osvajanjima u zemlje porekla, daleko kompleksnije pitanje jeste dekolonizacija institucionalne proizvodnje znanja.

Muzej afričke umetnosti – zbirka Vede i dr Zdravka Pečara (MAU) u Beogradu, primer je decentrirane muzejske prakse u odnosu na muzeje na Zapadu. Otvoren 1977. godine, u okrilju nesvrstavanja kao osobenosti jugoslovenske spoljne politike, on je imao antikolonijalni diskurs upisan u svoje osnove, u skladu sa duhom vremena. Međutim, nijedan muzej, pa tako ni MAU, nije antikolonijalan po sebi, jer svaki muzej počiva na paradigmi na kojoj je muzej kao institucija kakvom je danas poznajemo nastao, a koja je naročito svezana s imperijalizmom 19. veka.

Konferencijom se teži uspostavljanju poveznica s vrednostima antikolonijalizma, antirasizma i solidarnosti iz vremena nastanka samog MAU, ne radi puke istorizacije jednog vremena, već u cilju postavljanja izazova antikolonijalnog mišljenja pred jednu značajno drugačiju instituciju koja tek treba da zaživi u praksi.

Izlaganja na konferenciji baviće se istraživanjima, umetničkim i teorijskim radom, koji muzeje i nasleđe u širem smislu dovode u vezu s realnostima ekstraktivističkog kapitalizma, institucionalnog rasizma, kao i opstajuće imperijalne paradigme, istovremeno ukazujući na nove modele proizvodnje znanja.

Prvi dan konferencije ANTIKOLONIJALNI MUZEJ (21/9/2022):

 

Drugi dan konferencije ANTIKOLONIJALNI MUZEJ (22/9/2022):

Saznajte više o konferenciji...

 

BILTEN - prijava

Prijavite se kako bismo Vas informisali o predstojećím muzejskim programima.

captcha 

Kalendar događaja

Kalendar događaja

Virtuelna tura

Digitalni otisak MAU

Dig(i)MAU

DIGI MAU baner

www.nesvrstani.rs

nesvrstani.rs

Audio-vodič

Audio-vodič

Časopis Muzeja

Kako radi MAU

O tome kako i šta (sve) radi MAU, pogledajte u sjajnom prilogu za BRAINZ TV - Naučnu televiziju (novembar 2019.). Govori deo MAU tima: Emilia Epštajn, Milica Josimov, Milica Naumov, Marija Miloš, Ana Knežević.


MAU је član   Balkan Museum Network