Facebook Instagram Twitter Academia YouTube SoundCloud RSS

Nakit

Afrički nakit, osim što svedoči o estetskom i umetničkom ukusu, ukazuje i na kultne vrednosti, socijalnu strukturu, ekonomski i društveni razvoj.

Prastari načini ukrašavanja ljudskog tela (najstarija svedočanstva o postojanju nakita datiraju još iz vremena mlađeg paleolita) sačuvali su se veoma dugo u pojedinim delovima Afrike i razvili posebnu vrstu umetnosti sa izuzetno bogatim sadržajem. Sve do danas zadržala se izrada nakita načinjenog od životinjskih zuba, semena plodova, slame, sjajnog konca, školjki, pužića – sve do najfinije oblikovanog nakita od slonovače, dragocenog kamenja, srebra i zlata. Nakit od prirodnog materijala ostao je u upotrebi kao deo kulturne prošlosti i njegovo nošenje je obično vezano za važne događaje i periode čovekovog života, pre svega detinjstva, puberteta, mladosti. On nema funkciju prikazivanja društvenog prestiža i značaj bogatstva, bar ne u većoj meri, kao što je to slučaj sa nakitom od zlata, dragog kamenja i slonovače, ali ima važnu ulogu da ukrasi ljudsko telo, da istakne lepotu pokreta, obeleži osobinu čoveka (na primer, hrabrost), da svojim zveckanjem odagna zle sile ili doprinese ritmu igre.

Neke vrste nakita zbog značaja i prestiža zaslužuju da budu posebno pomenute. Među nakitom od školjki, od posebne vrednosti su predmeti od školjke kauri (ciprea). Služila je i kao platežno sredstvo u razmeni za raznovrsnu robu, pa su tim školjkama čak kupovani robovi i plaćane neveste. Od školjke kauri pravljen je raznovrstan nakit, pre svega ogrlice i pojasevi koji su najčešće nošeni na posebnim svečanostima. Neki od afričkih naroda su čuveni po izuzetnim umetničkim predmetima izrađenim od perli različitog materijala, oblika i boja. Podatak da je samo u grobu jednog vladara na arheološkim nalazištima u Igbo Ukvuu nađeno više od sto hiljada različitih vrsti perli govori mnogo o bogatstvu ove vrste nakita. Od posebnog značaja su u zapadnoj Africi narukvice poznate pod nazivom manila. Osim što su služile kao nakit, korišćene su i kao sredstvo razmene i vrsta novca.

Velika bogatstva u rudi i nalazištima zlata kojim su raspolagale afričke srednjovekovne države omogućila su i izradu brojnih predmeta, pa i nakita, od zlata. Pored prstenja, ogrlica, narukvica, u tu grupu nakita spadaju i pločice i privesci prišivani na kraljevsku odeću, osobito na kape i obuću.

Osim srebrnog i zlatnog, nosio se i nakit od skupocene slonovače. Pored raznih privezaka i malih maski, od slonovače su osobito pravljene narukvice i grivne za noge.

Grupi nakita mogu se dodati i raznovrsni češljevi, izrađivane najčešće od drveta, zatim od kosti i slonovače, ponekad i pozlaćeni. Češljevi korišćeni za češljanje kose ili nošeni u kosi kao ukras svojim oblikom i rezbarenim motivima predstavljaju deo kulturnog nasleđa sa višestrukim značenjima. U mnogim zemljama Afrike postoji bezbroj stilova i varijanti češljanja i formiranja kose. Svaki od njih simbolizuje neki predmet, određeni događaj ili priliku. Afričke su frizure često najčudnije skulpture izrađene od kose, pa su otuda neki skloni da kažu da je frizura najlepši deo nakita Afrikanaca.

Virtuelna tura

Digitalni otisak MAU

Dig(i)MAU

DIGI MAU baner

www.nesvrstani.rs

nesvrstani.rs

Audio-vodič

Audio-vodič

Darujte MAU

Kako radi MAU

O tome kako i šta (sve) radi MAU, pogledajte u sjajnom prilogu za BRAINZ TV - Naučnu televiziju (novembar 2019.). Govori deo MAU tima: Emilia Epštajn, Milica Josimov, Milica Naumov, Marija Miloš, Ana Knežević.