Facebook Instagram Twitter Academia YouTube SoundCloud RSS

Prošle izložbe

Nakit Etiopije

10. novembar 2010. – 31. januar 2011.

Autorka izložbe i kataloga

Aleksandra Prodanović-Bojović, kustos MAU

Katalog izložbe

Nakit Etiopije

Predmeti s izložbe


O izložbi

Osobenosti kultura Roga Afrike: raskošni geografski i etnički kontrasti i dinamična istorija koju karakteriše postojanje drevne civilizacije i hrišćanskog kraljevstva, kao i dugotrajni trgovački i kulturni dodiri sa narodima drugih kontinenata, već dugo vremena izazivaju pažnju Evropljana. Raznovrsni kulturni uticaji koji se sustiču u severoistočnoj Africi doveli su do nastanka specifičnih umetničkih tradicija, koje se ogledaju i u nakitu kao dekorativnoj formi. Pored tipičnih materijala koji su vekovima u upotrebi na ovim prostorima: srebro, zlato, bronza, slonovača i ćilibar, posetioci izložbe su bili u prilici da se upoznaju sa obiljem formi i tipova nakita - ogrlica, narukvica, naušnica, krstova, amuleta – koji pripadaju dekorativnom nasleđu etiopskih naroda. Pored artefakata iz Etiopije, izložba je upotpunjena dokumentarnim terenskim fotografijama iz druge polovine šezdesetih godina prošlog veka.

Sa otvaranja izložbe

Izložbu je svečano otvorio dr Mileta Prodanović, Fakultet likovnih umetnosti. Govor održan na otvaranju izložbe Nakit Etiopije.

„Pre sedam godina, 2003. godine, na ovom istom mestu, u Muzeju afričke umetnosti, bila je prikazana izložba „Sjaj kraljeva, svedočanstva vere“ autora Nataše Njegovanović-Ristić. Njen značaj bio je u tome što je na jednom mestu sakupila najveći deo artefakata drevne etiopske kulture koji su se nalazili u beogradskim kolekcijama, ali – i više od toga – sintetički tekst u katalogu i dokumentacija nepokretnih spomenika dali su uvid u jednu od najstarijih civilizacija afričkog kontinenta.

Ono što je tada rečeno u uvodu kataloga – da je veličanstvena povest ove zemlje našim ljudima uglavnom nepoznata – može se ponoviti i danas. Čak i kada postoje, naša znanja su fragmentarna, nesistematična. Moja generacija, na primer, setiće se nesvrstanih i ceremonijalnih dočeka tadašnjeg vladara Etiopije. To će, bez sumnje, biti prva asocijacija. Kao i o svakom dugovečnom vladaru i o Haile Selasiju (čije je ime jedno vreme nosila i jedna beogradska ulica) se danas može misliti na sasvim različite načine, ali u svakom slučaju on ostaje kao prepoznatljiv znak. Neko će ceniti njegov otpor fašizmu, kolonijalnim pokušajima, neko činjenicu da je postao osnov jedne sasvim nove religije nikle na sasvim drugom kraju sveta... Etiopija je za neke mesto gde se začinje Nil, dok je za nekoga ko prati sport to zemlja koja rađa pobednike u maratonu na olimpijskim igrama. Oni sa više informacija znaće da sa tla ove zemlje, visoko podignute nad Rogom Afrike, potiče ne samo kafa, bez koje je život nezamisliv, nego možda i život Homo sapiensa kao takav.

Sa druge strane, naravno, nije zanemarljiv i broj naših sugrađana koji o nasleđu Etiopije znaju mnogo više. Ako ne putovanjima u taj deo sveta, onda svakako putem knjiga, kataloga, dokumentarnih filmova ili interneta Aksum, Lalibela i neki drugi lokaliteti postali su deo opšte kulture malobrojne kaste zainteresovanih. Izložba koja je pred nama, sastavljena od reprezentativnih primeraka primenjene umetnosti, u izvesnoj meri proširuje opseg onoga što je viđeno na izložbi „Sjaj kraljeva, svedočanstva vere“. Njena namera je da proširi taj krug očaranih ovom kulturom. U tome ponovo pomaže kompetentan uvodni tekst u katalogu iz pera autora ove izložbe Aleksandre Prodanović Bojović.

Izložba pre svega podvlači etničku i kulturnu raznolikost ove zemlje u kojoj su tokom dugih vekova bile na poseban način isprepletane tri velike monoteističke religije, judaizam, hrišćanstvo i islam. Po tome se ona razlikuje od prethodne koja je bila fokusirana samo na dominantnu, hrišćansku kulturu. Nakit je, naravno, samo u našem civilizacijskom okruženju jedino stvar ulepšavanja i prestiža. U drugim kulturama on je, pored ovoga, deo složenog sistema označavanja, etničke ili klasne pripadnosti ili pak deo podjednako kompleksnog sistema magijskog verovanja. Sve ove aspekte možete, kada se udubite, pronaći u okvirima ove izložbe.

Primerci nakita koji su pred vama svedoče o jednoj civilizaciji zatvorenoj nepristupačnim reljefom, koja, pomalo paradoksalno, prima, apsorbuje i transformiše uticaje iz veoma dalekih podneblja. I ne samo uticaje, već i materijale. Pomislite samo na to koliki put prevaljuje ćilibar od Baltika do jezera Tana. Ili srebro koje, pre no što bude pretopljeno u nakit, stiže u vidu talira sa likom svetle carice Marije Terezije.

Podjednako komplikovani bili su i putevi kojima su ovi vredni artefakti stigli do našeg grada. Donosili su ih ljudi koji su različitim poslovima, a i ljubavlju, bili vezani za Etiopiju. Važno je, mislim, napomenuti da je, u proteklom periodu, putem otkupa, deo sada izloženih predmeta postao vlasništvo Muzeja afričke umetnosti i da će zacelo pronaći svoje mesto u nekoj budućoj stalnoj postavci proširenoj na gornji nivo koji već godinama čeka sanciju i dovršenje. A deo predmeta je poklonjen. Ovaj muzej nastao je kada je jedna privatna kolekcija postala javna. On se, s vremena na vreme, dopunjava dobrotom različitih darodavaca. I možda je ovo trenutak da najavim da će druženje beogradske publike i prijatelja ovog muzeja sa kulturom Etiopije biti nastavljeno i u narednoj godini kada javnosti bude predstavljen još jedan dragoceni legat, kolekcija Nine Seferović. Verujem da ćete se, do časa kada se budemo sreli na otvaranju te postavke, često spominjati predmeta koji su sada pred nama i da će katalog izložbe zauzeti trajno mesto na vašim policama.“

Izložbe

Kalendar događaja

Kalendar događaja

Kako radi MAU

O tome kako i šta (sve) radi MAU, pogledajte u sjajnom prilogu za BRAINZ TV - Naučnu televiziju (novembar 2019.). Govori deo MAU tima: Emilia Epštajn, Milica Josimov, Milica Naumov, Marija Miloš, Ana Knežević.